Tartufi su podzemne ektomikorizne gljive koje pripadaju rodu Tuber. Pretpostavlja se da tom rodu pripada između 180 – 230 vrsta gljiva, od čega 13 ima komercijalnu vrijednost. Najvrijednije među njima su veliki bijeli tartuf (Tuber magnatum Picco), crnosporni tartuf (Tuber melanosporum Vittad.) i crni ljetni tartuf (Tuber aestivum Vittad.). Svi navedeni tartufi rastu i na području istarskog poluotoka, a osim njih komercijalnu vrijednost imaju i rani, proljetni ili bjelkasti (bianchetto) tartuf (Tuber borchii), tamni ljetni tartuf (Tuber aestivum var. uncinatum), zimski tartuf (Tuber brumale), velikosporni tartuf (Tuber macrosporum) i udubljeni tartuf (Tuber mesentericum).
VELIKI BIJELI TARTUF – Tuber magnatum Picco
Veliki bijeli tartuf najvrjednija je komercijalna vrsta tartufa, čija cijena na svjetskom tržištu može premašiti 6000 €/kg. Zbog svog uskog područja pridolaska i teškog uzgoja u plantažama tartufa, ali i zbog svojih iznimnih organoleptičkih svojstava, najskuplja je komercijalna gljiva na svijetu. Od prirode priodolazi od jugoistoka Francuske, južne Švicarke, preko Italije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske, sve do Srbije, Rumunjske, Bugarske i Grčke.
CRNOSPORNI TARTUF – Tuber melanosporum Vittad.
Crnosporni tartuf od prirode je najrašireniji u karbonatnim tlima Španjolske, Francuske i Italije, a zabilježen je i u drugim zemljama, poput Hrvatske. Među najpopularnijim je vrstama tartufa koji se koriste u plantažnom uzgoju, te zbog cijene koja može premašiti 2000 €/kg, uzgaja se na svim kontinentima osim Antarktike.
CRNI LJETNI TARTUF – Tuber aestivum Vittad.
Crni ljetni tartuf u prirodi je najraširenija vrsta tartufa. Iako mu je centar rasprostranjenosti u šumama umjerenog pojasa središnje Europe, pridolazi od juga Švedske na sjeveru do sjevera Afrike na jugu, i od Portugala i Irske na zapadu, do Kavkaza i Irana na istoku i jugo-istoku. S cijenom koja doseže 600€/kg, i najširom ekološkom valentnošću od drugih vrsta tartufa, vrlo je zanimljiv i za uzgoj u plantažama tartufa.
